Sunčeva svetlost sadrži ultraljubičasto (UV) zračenje, koje se sastoji od različitih zraka – najčešće se pominju UVA i UVB. Ovi zraci mogu različito uticati na našu kožu. U tekstu ispod donosimo odgovor na pitanje: Kako?
Ovaj tekst deo je serijala #SPFpriručnik.
UV zračenje je oblik elektromagnetne energije. Može poticati iz prirodnih izvora, kao što je sunčeva svetlost, kao i iz veštačkih izvora, kao što su laseri, fluorescentne lampe i solarijumi.
Sunce je najznačajniji izvor UV zračenja. Ono je proizvod nuklearnih reakcija u sunčevom jezgru, a zračenje putuje do Zemlje u vidu sunčevih zraka. Stručnjaci klasifikuju UV zrake prema talasnoj dužini: UVA (najduža talasna dužina), UVB (srednja talasna dužina) i UVC (najkraća talasna dužina).
Šta treba da znamo o UVA zracima
Kako UVA zrake utiču na našu kožu:
- Imaju veće talasne dužine, ali niže nivoe energije od ostalih UV zraka.
- Prodiru dublje od UVB zraka, što znači da mogu uticati na ćelije dublje u našoj koži.
- Uzrokuju indirektno oštećenje DNK.
- Izazivaju prevremeno starenje kože, što dovodi do vidljivih efekata kao što su bore. Takođe se povezuju sa nekim vrstama raka kože.
- Za razliku od UVB zraka, ne apsorbuje ih ozonski omotač. Oko 95% UV zraka koje stignu do Zemljine površine upravo su UVA zraci.
- Izazivaju trenutni efekat tamnjenja, a ponekad i opekotine od sunca. Efekti UVA zraka obično se javljaju odmah.
- UVA zraci su glavni tip svetlosti koji se koristi u solarijumima.
- Prolaze kroz prozorska stakla, kao i kroz oblake, što često zaboravljamo.
Šta treba da znamo o UVB zracima
Kako UVB zraci utiču na našu kožu:
- UVB zraci imaju kraće talasne dužine i više nivoe energije od UVA zraka.
- UVB zraci oštećuju spoljašnje slojeve naše kože.
- Direktno oštećuju DNK.
- UVB zraci uzrokuju većinu slučajeva raka kože, a takođe mogu doprineti prevremenom starenju kože.
- Delimično ih apsorbuje ozonski omotač, ali neki zraci ipak prođu. Oko 5% UV zraka koje stignu do tla su UVB zraci.
- Prekomerno izlaganje UVB zracima dovodi do opekotina od sunca. Obično su efekti UVB zraka odloženi, tj. javljaju se nekoliko sati nakon izlaganja suncu.
- Većina solarijuma koristi kombinaciju UVA i UVB zraka. Specijalni solarijumi samo sa UVB zracima ponekad se reklamiraju kao bezbedni, ali oprez: ipak uzrokuju oštećenje kože! Nijedan solarijum nije bezbedan niti se preporučuje!
- Ne prolaze kroz prozore i češće ih filtriraju oblaci.
Šta su UVC zraci?
UVC zraci imaju najkraće talasne dužine i najviše nivoe energije od tri vrste UV zraka. Kao rezultat mogu izazvati ozbiljna oštećenja svih oblika života. Srećom, UVC zračenje u potpunosti filtrira ozonski omotač. Zbog toga ovi zraci sa Sunca nikada ne stižu do tla. Veštački izvori UVC zračenja uključuju aparate za zavarivanje, specijalne antibakterijske sijalice i živine lampe.
Kada su UV zraci najjači?
Na to kada su UV zraci najjači, utiču mnogobrojni faktori okoline, kao što su:
- Doba dana: Izloženost UV zracima je najveća između 10 i 16 časova. Tokom ovog dela dana sunčevi zraci padaju uspravno na Zemlju, što znači da kraće prolaze kroz atmosferu, te se je stoga i manji deo UV zraka apsorbovan.
- Godišnje doba: Izloženost UV zracima je najveća u proleće i leto. Tokom ovih godišnjih doba, Sunce je pod većim uglom, što povećava intenzitet UV zraka. Međutim, Sunce može uticati na našu kožu i tokom jeseni i zime.
- Geografska širina: Izloženost UV zracima je najveća u područjima na ili blizu Ekvatora, gde UV zraci kraće prolaze kroz atmosferu pre nego što stignu do tla.
- Nadmorska visina: UV zraci su jači na većim nadmorskim visinama.
- Ozon: Ozonski omotač pruža zaštitu od UV zraka. Ali zagađenje i efekat staklene bašte doveli su do stanjivanja ozonskog omotača, povećavajući intenzitet UV zračenja.
- Oblaci: Oblaci filtriraju neke UV zrake i sprečavaju ih da stignu do tla. Međutim, to zavisi od vrste oblaka. Tamni oblaci puni vode mogu blokirati više UV zraka od visokih, tankih oblaka.
- Refleksija: UV zraci se odbijaju od površina kao što su sneg, voda, pesak i asfalt. To može povećati izloženost UV zracima.
Koje korake možete preduzeti da biste se zaštitili?
Da biste održali zdravlje svoje kože, važno je da se zaštitite od sunčevih zraka, posebno ako znate da ćete duže vreme provesti na otvorenom.
Razmotrite sledeće savete kako biste ograničili opekotine od sunca, prevremeno starenje i oštećenje DNK:
- Nanesite kremu za sunčanje: Odaberite kremu za sunčanje koja nudi zaštitu širokog spektra. To znači da krema za sunčanje treba da ima sposobnost da blokira i UVA i UVB zrake. Viši faktor zaštite od sunca (SPF) pružiće veću zaštitu, ali imajte na umu da nijedna krema za sunčanje nije 100% efikasna u blokiranju UV zraka. Uglavnom se preporučuje upotreba kreme za sunčanje sa SPF-om 30 ili više. Kremu za sunčanje treba ponovo nanositi svaka 2 sata ili češće ako se znojite, vežbate ili plivate. Važno je znati da ne postoje u potpunosti vodootporne kreme za sunčanje, već samo one koje mogu podneti veću količinu vlage. Kada kupujete kremu za sunčanje, možda ćete želeti da se odlučite za proizvod sa mineralnim filterima – cink oksidom i titanijum dioksidom. Istraživanje iz 2020. godine pokazala su da krv može apsorbovati sastojke nekih hemijskih krema za sunčanje. se nalaze u mineralnim kremama za sunčanje.
- Adekvatno se obucite: Određena odeća može pružiti zaštitu od izlaganja UV zracima. Najbolje su tkanine gustog tkanja. Mnoge kompanije koje proizvode opremu za boravak na otvorenom izrađuju odeću koja pruža povećanu zaštitu od UV zraka. UPF(eng. Ultraviolet Protection Factor) odnosi se na sposobnost tkanine da zaštiti kožu od štetnih UV zraka.
- Ostanite u hladu: Ograničite izlaganje direktnoj sunčevoj svetlosti. Ovo je najvažnije između 10 i 16 časova, kada su UV zraci najjači.
- Nosite šešir: Šešir sa širokim obodom može pružiti dodatnu zaštitu temenu, ušima i vratu.
- Nosite naočare za sunce: Odaberite naočare za sunce koje nude UV zaštitu kako biste sprečili oštećenje očiju i kože oko njih.
Izvor: Healthline.com Fotografija: Unsplash
